Vremenske karakteristike teniske igre osoba s invaliditetom na tvrdoj podlozi

The aim of this study was to analyse time characteristics in wheelchair tennis. In 2006 data was obtained from 22 singles tennis matches, played on a hard surface. With computer-vision-based software application called the SAGIT/TENNIS tracking system which had been developed at the Faculty of Electrical Engineering in Ljubljana, time characteristics were analysed accordingly. This programme was used to obtain automatically a player’s motion data from the digitized video recordings of a tennis match. Within the time characteristics it has been established that the active part represented 19.68% of the playing time, while the passive one represented 80.32%. The average time of an individual rally lasted 4.16 seconds and in each rally 2.23 strokes were played. 70% of all the rallies was finished in the first time class. Each half of the tennis court was divided into 14 regions in order to measure the average time spent in each region. It was discovered that most of the active time was spent in regions 1 and 4, representing the base position in wheelchair tennis. There were no statistically significant differences between the winners and losers in the percentage of time spent in a particular region.Tenis za osobe s posebnim potrebama je zapravo tenis koji se igra u sjedećoj poziciji (Polic, 2000). Premda postoje znatne sličnosti s „običnim“ tenisom, ima i puno razlika koje se moraju naglasiti: način pokretanja (u kolicima), kretanje prema loptici i dozvoljena dva odskoka loptice prije odigranog udarca, kinematika osnovnog udarca, odmor, generiranje kutnog ubrzanja, zamah te fizički zahtjevi igre. Unatoč velikim sličnostima između tenisa i tenisa u kolicima, samo je nekoliko istraživanja do sada provedeno o tenisu u kolicima. Cilj je ovog istraživanja analizirati vremenske karakteristike tenisa za osobe s posebnim potrebama kompjutersko-vizualizacijskim softverom sa sustavom za praćenje, nazvanim SAGIT/TENNIS. U sklopu ovog istraživanja analizirane su i razlike između pobjednika i poraženih u vremenu koje su proveli u pojedinom segmentu teniskog terena tijekom meča. Uzorak ispitanika predstavljalo je 15 igrača paraplegičara. Svi su ispitanici redovito trenirali i to najmanje puta tjedno. 14 je igrača imalo potpunu i stečenu ozljedu kralježnice (Th 6 – Th 12), dok je jedan igrač imao prirođeno fizičko oštećenje. Nijedan ispitanik nije se natjecao u tenisu prije ozljede. Petorica ispitanika bila su rangirana na svjetskoj teniskoj rang ljestvici dok ostala desetorica ispitanika nisu bila rangirana zbog financijskih razloga. Podaci su prikupljeni u Teniskom centru Triglav Kranj (Slovenija), gdje su odigrani svi analizirani mečevi. Susreti su igrani na tvrdoj podlozi pod jednakim uvjetima za sve ispitanike. Svi teniski susreti snimljeni su fiksiranim SVHS video kamerama, s ulaznom frekvencijom od 25 Hz. Sve kamere bile su pričvršćene za strop dvorane i svaka je pokrivala svoju polovinu terena. Kamere nisu utjecale na tijek igre i nisu mogle biti pogođene lopticom. Digitalne slike obrađene su sustavom za praćenje SAGIT/TENNIS. Obrađeni su podaci sa ukupno 22 pojedinačna meča (44 niza i 339 igre) s ukupnim trajanjem igre od 71.456 sekunda, odnosno 1.190,90 minuta. Svi mečevi završeni su u dva seta rezultatom 2:0. Analizirane su ukupno 6.592 faze igre, od čega je 3.307 aktivnih faza (izmjene udaraca) te 3.285 pasivnih faza igre. Uzorak varijabli također je uključivao prosječno trajanje izmjena udaraca, prosječno trajanje pasivnih faza igre, kao i postotak vremena provedenog u izmjenama udaraca u odnosu na ukupno vrijeme trajanja igre. Vremensko trajanje izmjena udaraca podijeljeno je na 4 vremenske kategorije. Nadalje, vremenske karakteristike promatrane su u odnosu na određena polja teniskog terena (R1-14). Svaka je strana terena bila podijeljena na 14 polja (prema Schönbornu, 1999), a polja označena brojevima od 1 do 14. Za sve vremenske varijable izračunati su osnovni statistički parametri (minimum, maksimum, ukupna vrijednost, aritmetička sredine, mjere asimetrije i izduženosti distribucije). Za izračunavanje statističke značajnosti razlika između pobjednika i poraženih u vremenu provedenom u pojedinim poljima terena korištena ja analiza varijance (ANOVA). Rezultati istraživanja pokazali su prosječno trajanje aktivne igre koje je bilo 10,32 minute, što predstavlja 19,68% ukupnog vremena igre. Navedeni postotak varirao je između pojedinih susreta – najmanji postotak efektivne igre bio je 13,61% dok je najveći bio 26,01%. Ovi postoci veći su nego u istraživanju Hughesa i Clarka (1995), provedenom na zdravim igračima tenisa. Prosječno vrijeme pojedinačne pasivne faze trajalo je 17,41 sekundu. To vrijeme bi vjerojatno bilo kraće da su igračima pomagali skupljači loptica. U prosjeku je odigrano 150 izmjena udaraca po svakom meču, ali je u ovoj varijabli zabilježena i vrlo visoka standardna devijacija (43,81). Prosječno trajanje pojedinačne izmjene udaraca bilo je 4,16 sekunda, što je manje nego što je zabilježeno u istraživanju Bullocka i Pluima (2003), koji su zabilježili prosječno trajanje od 9,7 sekunda. Razlike u rezultatima istraživanja vjerojatno su uzrokovale drugačija fizička oštećenja ispitanika i različite podloge na kojima su provedena istraživanja. Naime, vrsta podloge utječe na brzinu odskoka loptice. Ispitanici na kojima je provedeno ovo istraživanje imali su ozljede kralješnice (Th6 – Th12), dok su ispitanici iz istraživanja Bullocka i Pluima (2003) imali amputaciju donjih ekstremiteta. Amputacija ekstremiteta omogućuje igračima brže i kvalitetnije funkcioniranje u uvjetima igre te su zbog toga mogu lopticu dulje držati u igri. To je također potvrđeno i varijablom prosječan broj udaraca unutar svake pojedinačne izmjene udaraca. U istraživanju Bullocka i Pluima (2003) zabilježeno je prosječno 4,7 udaraca unutar pojedinačne izmjene, dok su u ovom istraživanju zabilježena 2,2 udarca po pojedinoj izmjeni. U ovom je istraživanju prosječno trajanje svakog poena podijeljeno na 4 vremenske grupe. Utvrđeno je da je 70% svih poena trajalo od 0 do 5 sekunda, 23,2% od 5 do 10 sekunda, 6,4% od 10 do 20 sekunda te 0,4% dulje od 20 sekunda. Svaka polovina terena podijeljena je na 14 polja kako bi se utvrdilo prosječno vrijeme provedeno u pojedinom polju. Rezultati istraživanja su pokazali da i pobjednici i poraženi provedu najveći dio vremena aktivne igre u polju 1 (45,8% i 47,8%). Ovaj podatak pokazuje da se igrači za gotovo polovinu svih odigranih poena nalaze u tom polju budući da se većina udaraca izvede upravo u navedenim poljima, a osobito servis, vraćanje servisa forhendom i bekhendom i osnovni udarci kao što su forhend i bekhend. Usporedbom forhend strane (R2) i bekhend strane (R3) utvrđeno je da igrači provedu više vremena u polju R3. Taj podatak govori da igrači većinom odigravaju lopticu na protivnikovu bekhend stranu jer većina igrača ima slabiji bekhend udarac (Filipčič i Filipčič, 2006). Polje broj 4 nalazi se iza osnovne linije gdje je igraču dozvoljeno odigrati udarac nakon drugog odskoka loptice. U tom polju pobjednici provode u prosjeku 28,9%, a gubitnici 27,3% aktivnog vremena igre te ta razlika nije statistički značajna. Polje 4 predstavlja optimalnu poziciju na kojoj igrači trebaju pripremiti sljedeći udarac nakon drugog odskoka loptice. U polju 7, koje je nazvano "ničija zemlja", igrači se nalaze u vrlo nepovoljnom položaju za odigravanje poena. Vrlo često loptica preskoči igrača koji se nalazi na tom mjestu ako se igrač "smrzne" na sredini terena. U polju 7 pobjednici provode 2,38%, a poraženi 2,13% aktivnog vremena igre. U ostalim poljima postotak provedenog vremena je vrlo nizak. Analiza varijance (ANOVA) nije potvrdila statističku značajnost razlika između pobjednika i poraženih u postotku provedenog vremena u pojedinim poljima terena. Stoga, rezultati ovog istraživanja pokazuju da i pobjednici i poraženi imaju slične taktičke planove: duge udarce na osnovnu liniju i na bekhend stranu svog protivnika. Rezultati ovog istraživanja imaju znanstvenu i stručnu vrijednost. Uz pomoć sustava za praćenje SAGIT/TENNIS načinjen je značajan pomak u analiziranju ova aktivnosti. Temeljem kompleksne analize vremenskih karakteristika u ovom istraživanju predložene su okvirne smjernice trenažnog rada i opterećenja u tenisu za osobe s invaliditetom. Podaci dobiveni ovim istraživanjem omogućit će teniskim trenerima kvalitetnije programiranje procesa treninga u smislu kvalitetnije tehničko-taktičke i kondicijske pripreme igrača. Na primjer, za unapređenje kondicijske pripremljenosti igrača autori preporučuju trenažne podražaje trajanja oko 4 do 5 sekunda koji se izvode na kratkim dionicama. Također je potrebno provesti daljnja istraživanja radi utvrđivanja opterećenja igrača u trenažnim i natjecateljskim uvjetima preko definiranja brzine kretanja igrača i ukupne prijeđene udaljenosti za vrijeme igre. Nadalje, potrebno je analizirati i prostorne i vremenske karakteristike igre na različitim podlogama

Differences in Physical Fitness among Young Tennis Players in between 1992 and 2008

The aim of this study was to fi nd a trend of changes for selected anthropometric characteristics and motor abilities of young male and female tennis players of three different age groups. Trends were observed in the periods between 1992, 2000 and 2008. In addition, a comparison of results of tennis players and school pupils was included. The sample of subjects were selections of young tennis players and of primary and secondary schools pupils (boys and girls) divided into three age groups (12- to 13-year-olds, 14- to 15-year-olds, and 16- to 17-year-olds). Fitness tests items (backwards obstacle course, forward bend on the bench, 20-second hand-tapping, 60-second sit-ups) and three anthropometric measurements (body height, body weight, BMI) were included in this study. The analysis of trends for different periods of measurement in male and female tennis players revealed an increase in some test items and a decrease in others. In the majority of observed fi tness test items, young tennis players performed better than their school peers, indicating the positive effects of training and an appropriate selection process of tennis players. Male and female tennis players were taller than the school pupils, and body height values in both groups increased from 1992 to 2008. The body weight and BMI values for male and female tennis players, and male and female pupils in all three age groups have been constantly increasing

Imitiranje složenih pokreta kod školske djece s poteškoćama u učenju

Developmental Coordination Disorder (DCD) has often been overlooked both in school practice and in everyday work with children. DCD is one or all of the heterogeneous range of development disorders affecting the initiation, organization, and performance of action. The aim of this article, therefore, was to draw attention to this problem and prove how teachers of different subjects can easily recognize pupils with DCD. Prompt recognition enables fast intervention, resulting in progress in the movement abilities of pupils with DCD. Our research has shown that we can discriminate between pupils with learning difficulties and those without them on the basis of 20 tasks of the Bergès-Lézine’s Test of Imitation of Gestures. In particular, we wish to emphasize three tasks (12, 17, and 20) in which pupils had to cross the vertical midline of the body. Individuals with DCD face problems in spatial orientation and in complex imitation of gestures. Pupils can be classified into two groups (with and without motor coordination and learning difficulties) based on differences found in tasks requiring them to cross the vertical midline of the body and rotate their hands. Learning difficulties can be predicted by pupils’ performance doing such specific tasks. School teachers, especially physical education teachers, can recognize pupils with motor coordination difficulties in informal tasks, and organize appropriate psychomotor activities for them.Razvojni koordinacijski poremećaj (DCD) je često zanemaren i u radu sa školskom djecom i u svakodnevnom radu s djecom. DCD podrazumijeva jedan ili cijeli heterogeni spektar razvojnih poremećaja koji utječu na inicijaciju, organizaciju i izvedbu nekog pokreta. Cilj ovog članka bio je privući pažnju na ovaj problem i dokazati da nastavnici različitih predmeta mogu vrlo lako prepoznati učenike s razvojnim koordinacijskim poremećajem. Brzo prepoznavanje omogućuje brzu intervenciju koja rezultira napretkom u razvoju kretnih sposobnosti kod učenika s DCD-om. Ovo je istraživanje pokazalo kako je moguće razlikovati učenike s poteškoćama u učenju od ostalih učenika primjenom 20 zadataka okupljenih u Bergès-Lézineovom testu imitiranja pokreta

Secular trends in body dimensions among young tennis players from 1992 to 2008

Several studies have examined both physical characteristics and fitness of children and youth. The aim of the study was first, to find the tendency of changes in selected morphological characteristics of young male and female tennis players of various ages in the periods 1992-2000-2008and second, to find the changes in selected variables of young tennis players and to compare them with the results of boys and girls of same age from normal school population. Sample of variables included body height, body weight and body mass index (BMI). Multivariate analysis of variance revealed statistically significant differences in all main factors (group, age, gender and period) and additionally in interactions group*period, group*gender and age*gender. Univariate analysis of variance revealed statistically significant differences in body height and BMI between the groups of tennis players and the same age school population for both sexes and between three age groups (12-13 years, 14-15 years, 16-17 years) for body height, body weight and BMI. Differences between the sexes indicate statistically significant differences only in variables body height and weight. Changes in the observed morphological characteristics point to the increase in body height, body weight and BMI values in both school population and young tennis player

Das Verhältnis zwischen Tennis-Spezifischen Bewegungsfähigkeiten und Konkurrenz-Leistungsfähigkeitder jungen Tennisspielerinnen

A sample of 96 young female tennis players, aged 13 and 14 years, was included in the research aimed at establishing the influence of selected tennis-specific motor abilities on the competition efficiency of young tennis players. The selected tennis-specific motor variables were: muscular power of the arms and shoul-ders (MBP), muscular power of the legs (QJ), muscular strength of the trunk (SU60), acceleration (R20), shuttle run ability (R9x6), speed of alternate arm movements (TAP20), flexibility of the back (FBB), flex-ibility in the shoulders (TS), flexibility of hips (FH), agility (FAN), coordination (OC), hand-eye coordina-tion (RTBR) and dynamic balance (TLB). In defining the criterion variable (competition efficiency), all the tournaments for female tennis players which had taken place in the period of the last competition season were taken into account. The results revealed a statistically significant connection between the group of se-lected tennis-specific motor variables and the criterion variable - competition efficiency (0.83). The regres-sion analysis results show that the system of predictor variables explains 69% of the variance of the criterion variable. Among the selected variables there is a statistically significant connection between seven of them and the variance of the criterion variable. These variables measure the muscular power of arms and shoul-ders (MBP), acceleration (R20), flexibility in the shoulders (TS), flexibility of the back (FBB), flexibility of hips (FH), hand-eye coordination (RTBR) and dynamic balance (TLB).Uvod Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi utjecaj za tenis specifičnih motoričkih sposobnosti na natje-cateljsku učinkovitost mladih tenisačica. Metode Ispitanici. Uzorak je činilo 96 mladih slovenskih tenisačica u dobi od 13 i 14 godina koje su dobro-voljno sudjelovale u ovom istraživanju. Mlade teni-sačice rangirane su prema rang listi za kategoriju tenisačica do 14 godina (U14) Slovenskog teniskog saveza, redovito su uključene u trenažni proces i sve su izmjerene testovima specifičnih motoričkih sposobnosti koje su važne za tenis. Varijable. Uzorak selekcioniranih, za tenis važ-nih, specifičnih motoričkih varijabli obuhvaćao je: mišićnu snagu ruku i ramena (MBP – suvanje me-dicinke), mišićnu snagu nogu (QJ – četveroskok), mišićnu snagu trupa (SU60 – podizanje trupa iz ležanja na leđima u 60 s), ubrzanje (R20 – trča-nje 20-m), sposobnost trčanja s promjenom smje-ra (shuttle run) (R9x6 – trčanje 9x6-m), brzinu al-ternativnih pokreta rukom (TAP20 - taping u 20 s), fleksibilnost leđa (FBB – pretklon na klupi), fleksi-bilnost ramena (TS – iskret palicom), fleksibilnost kukova (FH – fleksibilnost kukova), agilnost (FAN -fandrill), koordinaciju (OC - poligon), okulomotor-nu koordinaciju (RTBR – udaranje teniske loptice reketom) i dinamičku ravnotežu (TLB – okreti na niskoj gredi). Za definiranje kriterijske varijable u obzir su uzeti svi turniri za žene koji su se odigrali u pos-ljednjoj natjecateljskoj sezoni. Kako su se ispitani-ce natjecale u različitom broju mečeva, odabran je najprikladniji kriterij - natjecateljska učinkovitost izračunata kao omjer bodova koje je pojedina igra-čica prikupila na turnirima i broja turnira na kojima je sudjelovala. Rezultati Rezultati pokazuju statistički značajnu poveza-nost selektiranih varijabli motoričkih testova speci-fičnih za tenis i kriterijske varijable natjecateljska efikasnost (0,83). Rezultati regresijske analize po-kazuju da odabrani sustav prediktora objašnjava 69% varijance kriterijske varijable. Od odabranih prediktorskih varijabli sedam ih je statistički značajno povezano s kriterijem. To su mjere mišićne snage ruku i ramena (MBP – suvanje medicinke), ubrzanje (R20 – trčanje 20.m), fleksibil-nost ramena (TS – iskret palicom), fleksibilnost leđa (FBB – pretklon na klupi), fleksibilnost kukova (FH – fleksibilnost kukova), okulomotorna koordinacija (RTBR – udaranje teniske loptice reketom) i dina-mička ravnoteža (TLB – okreti na niskoj gredi). Rasprava i zaključak Suvanje medicinke (MBP) korišteno je radi mje-renja mišićne snage ruku i ramena, što je nužno za dobar servis i smeč. U prethodnim istraživanjima utvrđena je povezanost između tehničke izvedbe servisa i testova koji mjere mišićnu snagu ruku i ramena, odnosno sposobnosti bacanja mjerene uz pomoć testova bacanja loptice za kriket i bacanja lopte iz klečanja. Ranije se servis kod žena tipično smatrao manje važnim nego kod muškaraca, što se promijenilo u posljednje vrijeme. Štoviše, utvr-đeno je da je dobro razvijena sposobnost bacanja značajno povezana s kvalitetom servisa. Višekratno se pokazalo da je test ubrzanja (tr-čanje 20-m) jedan od testova visoke prediktivne vrijednosti za objašnjavanje natjecateljske učinko-vitosti mladih tenisača. Ubrzanje i startna brzina sposobnosti su koje igraju važnu ulogu u tenisu jer odlučujuće utječu na učinkovitost kretanja tenisa-ča, dok start i brzina trčanja prvih nekoliko metara determiniraju tenisačevu izvedbu. Trčanje 9x6m (shuttle run; R9x6) test je koji se koristi za mjerenje igračeve agilnost. Za trčanje 9x6-m (R9x6) može se reći da je u određenoj mjeri slično kretanju za vrijeme teniskog meča, budući da tenisačice za vrijeme poena izvode kratka trčanja, naglo i često mijenjajući smjer kretanja. Točnije, sposobnost brzog kretanja i promjene smjera suš-tinski je važno za igru na osnovnoj liniji. Fleksibilnost se mjerila testovima pretklon na klupi (FBB), iskret palicom (TS) i fleksibilnost ku-kova (FH). Sve tri varijable statistički značajno pri-donose objašnjavanju natjecateljske učinkovitosti u tenisu, što dovodi do zaključka o velikoj važnosti fle-ksibilnosti kod tenisačica ove dobne skupine. Sva-ka varijabla predstavlja mjeru fleksibilnosti različitih segmenata tijela. Pretklon na klupi (FBB) odražava bazičnu fleksibilnost tenisačice. Odgovarajuća fle-ksibilnost u sagitalnoj ravnini nužna je za izvedbu brojnih pokreta u tenisu. Važnost optimalne fleksi-bilnosti ramenog pojasa, mjerene iskretom palicom (TS), odražava se na servis i smeč. Dobra fleksibil-nost omogućuje brze i opuštene petlje u izvedbi tih udaraca. Važnost fleksibilnosti kukova (FH) mogu-će je objasniti time da igračici omogućava da uda-ri loptu usprkos poteškoćama pri hvatanju loptice te da se prilikom izvedbe udarca uglavnom koristi otvorenim stavom. Varijabla udaranje teniske loptice reketom (RTBR) mjeri sposobnost okulomotorne koordina-cije, tj. koordinacije između pokreta ruke i oka. Ne-dvojbeno je da uspješni igrači imaju dobro razvije-nu ovu sposobnost brze izvedbe složenih i nenau-čenih, nepoznatih motoričkih zadataka s reketom i lopticom. Posljednja varijabla koja statistički značajno bila prikladna, kako s aspekta odabira pojedinih, utječe na natjecateljsku učinkovitost tenisačica za tenis specifičnih, motoričkih sposobnosti, tako i jesu okreti na niskoj gredi (TLB). To je mjera dina-s aspekta objašnjavanja uspješnosti u tenisu. Izu-mičke ravnoteže. Moguće je zaključiti da je dinamič-zetno je važno da je ovo istraživanje dalo značaj-ka ravnoteža vrlo važna u tenisu, osobito stoga što nu osnovu za buduća istraživanja tenisa na uzorku tenisači izvode sve više udaraca iz pozicije u kojoj djevojčica ove dobi te da naglašava važnost speci-nisu u izravnom kontaktu s podlogom. fičnih motoričkih sposobnosti u objašnjavanju na- Zaključno je moguće reći da je selekcija pre-tjecateljske učinkovitosti tenisačica. diktorskih varijabli uključenih u regresijsku analizuAn dieser Forschung nahmen 96 junge Tennispielerinnen im Alter zwischen 13 und 14 Jahren teil, mit dem Ziel den Einfluss von vorgewählten tennis-spezifischen Bewegungsfähigkeiten auf die Konkurrenz-Leistungsfähigkeit zu beobachten. Diese vorgewählten tennis-spezifischen motorischen Variablen waren: Muskelkraft von Armen und Schultern (MBP), Bein-Muskelkraft (QJ), Muskelkraft des Rumpfes (SU60), Beschleunigung (R20), Pen-dellauf-Fähigkeit (R9x6), Geschwindigkeit von alternierenden Bewegungen mit dem Arm (TAP20), Flexi-bilität des Rückens (FBB), Gelenkigkeit in den Schultern (TS), Gelenkigkeit der Hüften (FH), Gewandtkeit (FAN), Koordination (OC), Hand-Auge-Koordination (RTBR) und dynamisches Gleichgewicht (TLB). Bei der Definition der Kriterium-Variable (Konkurrenz-Leistungsfähigkeit) wurden alle Turniere für Tennisspielerinnen berücksichtigt, die in der letzten Spielsaison stattfanden. Die Resultate zeigten ein statistisch signifikantes Verhältnis zwischen der Gruppe der gewählten ten-nis-spezifischen Variablen und der Kriterium-Variable - Konkurrenz-Leistungsfähigkeit (0.83). Die Regres-sionsanalyse der Resultate zeigte, dass das System der Prediktor-Variablen 69% der Konkurrenz-Leistungs-fähigkeit-Varianz erklärt. Unter den gewählten Variablen besteht ein statistisch signifikantes Verhältnis zwischen sieben von diesen Variablen und der Kriterium-Variable-Varianz. Diese Variablen messen die Muskelkraft der Arme und Schultern (MBP), die Beschleunigung (R20), Gelenkigkeit in den Schultern (TS), Flexibilität des Rück-ens (FBB), Gelenkigkeit der Hüften (FH), die Hand-Auge-Koordination (RTBR) und dynamisches Gleich-gewicht (TLB)

Comparison of distance covered and playing characteristics between winner and loser in a wheelchair tennis match

Tenis na vozičku sodi med kompleksne polistrukturne športne panoge, saj združuje različne načine gibanja igralca, ki je povezano z različnimi načini udarjanja žogice. Namen raziskave je ugotoviti in analizirati razlike v obremenitvi (prevoženi razdalji) in igralnih značilnostih med dvema igralcema (zmagovalcem in poražencem) v izbrani tekmi tenisa na vozičku.Wheelchair tennis belongs to complex polystructural sport activities with different movements and tennis strokes. The purpose of this study is to examine and compare differences in work-load (distance covered) and playing characteristics between a winner and loser in a particular wheelchair tennis match

Primerjava prevožene razdalje in igralnih značilnosti med zmagovalcem in poražencem v tenisu na vozičku

Background: Wheelchair tennis belongs to complex polystructural sport activities with different movements and tennis strokes. The purpose of this study is to examine and compare differences in work-load (distance covered) and playing characteristics between a winner and loser in a particular wheelchair tennis match. Methods: Work load and playing characteristics were analysed and compared using the SAGIT/TENIS tracking system. Playing characteristics were assessed with 12 variables. Results: The winner in the selected tennis match covered shorter distance as compared to the loser. He was more aggressiveperformed more winner strokes and committed a similar number of errors as compared to his opponent. Conclusions: Tennis demands good physical condition of the player. The distance covered is around 5-6 km per match. The trend of the tennis game is directed towards more aggressive and also reliable performance. More successful player is the one who has the initiative in the game, puts pressure on the opponent and gets more direct points. Therefore, he forces the opponent into movement

Vliv motorických schopností a antropometrických měr na úspěšnost v závodech u 11 a 12letých hráček tenisu The influence of tennis motor abilities and anthropometric measures on the competition successfulness of 11 and 12 year-old female tennis players

Soubor 75 mladých hráček tenisu ve věku 11 a 12 let byl zahrnut do výzkumného projektu s cílem zjistit vliv vybraných antropometrických údajů a tenisových motorických dovedností na úspěšnost v soutěžích mladých tenisových hráčů. Vybrané tenisové motorické proměnné zahrnují: sílu svalů paží a ramen, sílu nohou, opakovanou sílu trupu, rychlost pohybu, rychlost střídavého pohybu rukou, ohebnost zad, hbitost a koordinaci ruka – oko. Výsledky regresní analýzy antropometrických měr odhalují statisticky významné spojení s kritérii proměnných (0,36). Skupina predikčních proměnných může vysvětlit 13% rozdílnost kritérií proměnných. To stejné se aplikuje na tenisové motorické proměnné, u kterých je důležitá hodnota poněkud bližší, dosahuje 0,64, zatímco systém prediktorů vysvětluje 41% rozdílnost kritérií proměnných. Tři proměnné z antropometrických měr (obvod lýtka, tělesná váha, břišní kožní řasa) vysvětlují kritérium proměnné se statistickou významností. Mezi již výše zmíněné tenisové motorické proměnné patří běh na 2 400 metrů, který se používá pro měření vytrvalosti v běhu, a běh na 5 metrů, který se používá pro meření rychlosti pohybu. A sample of 75 young female tennis players, aged 11 and 12, was included in a research project aimed at establishing the influence of selected anthropometric measures and tennis motor abilities on the competition successfulness of young tennis players. The selected tennis motor variables include: the muscular power of arms and shoulders, elastic power of the legs, repetitive strength of the trunk, speed of movement, speed of alternative movements with the arm, flexibility of the back, agility, and hand-eye coordination. The results of regression analysis of anthropometric measures reveal a statistically significant connection with the criterion variable (0.36). The system of predictor variables can explain 13% of the variance of the criterion variable. The same applies to tennis motor variables, where the relevant value is somewhat closer, reaching 0.64, while the system of predictors explains 41% of the variance of the criterion variable. Of the anthropometric measures three variables (calf girth, body weight and abdominal /suprailiac/ skinfold) explain the criterion variable with statistical significance. Among the tennis motor variables the above mentioned variable is represented by the 2400m run, used for measuring running endurance, and the 5m run, used for measuring speed of movement

Physical Activity and Quality of Life in Hemodialysis Patients and Healthy Controls: A Cross-Sectional Study

Hemodialysis (HD) patients have lower functional abilities compared to healthy people, and this is associated with lower physical activity in everyday life. This may affect their quality of life, but research on this topic is limited. Therefore, the present study aimed to determine the relationship between habitual physical activity and quality of life in HD patients and healthy controls. Ninety-three HD patients and 140 controls participated in the study. Quality of life was assessed using a 36-item medical outcomes study short-form health survey (SF-36). Human Activity Profile (HAP) was used to assess habitual physical activity. The adjusted activity score (AAS) from HAP, age, gender, fat tissue index (FTI), lean tissue index (LTI), and Davies comorbidity score were analyzed as possible predictors of the Physical Component Summary (PCS) of the SF-36. Three sequential linear models were used to model PCS. In Model 1, PCS was regressed by gender and age; in Model 2 the LTI, FTI, and Davies comorbidity scores were added. Model 3 also included AAS. After controlling for age and gender (ModelHD 1: p = 0.056), LTI, FTI, and Davies comorbidity score effects (ModelHD 2: p = 0.181), the AAS accounted for 32% of the variation in PCS of HD patients (ModelHD 3: p < 0.001). Consequently, the PCS of HD patients would increase by 0.431 points if the AAS increased by one point. However, in healthy controls, AAS had a lower impact than in the HD sample (B = 0.359 vs. 0.431), while the corresponding effects of age and gender (ModelH 1: p < 0.001), LTI, FTI, and Davies comorbidity score (ModelH 2: p < 0.001) were adjusted for. The proportion of variation in PCS attributed to AAS was 14.9% (ModelH 3: p < 0.001). The current study results showed that physical activity in everyday life as measured by the HAP questionnaire is associated to a higher degree with the quality of life of HD patients than in healthy subjects. Routine physical activity programs are therefore highly justified, and the nephrology community should play a leading role in this effort